Rijadus-Salihin Vrtovi poboznjaka(zbirka hadisa)

Rijadus-Salihin Vrtovi poboznjaka(zbirka hadisa)
  • Click to enlarge

$32.00


Product Information
Specification

Riječ prevodioca

VRTOVI POBOŽNJAKA·27. JULI 2017

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Sva hvala pripada samo Allahu, kojeg hvalimo i od kojeg pomoć i oprost tražimo, Njemu se utječemo od zla naših duša i od naših loših djela. Onoga koga Allah, iz milosti Svoje, uputi na Pravi put, niko ne može odvesti u zabludu, a onome koga On, iz pravednosti Svoje, u zabludu odvede, niko neće ukazati na Pravi put. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jednog i Jedinog, koji nema sudruga, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik.

Kada je imam Nevevi, Allah mu se smilovao, 14. ramazana daleke 670. h. g., odnosno polovinom aprila 1272. godine, završio pisanje djela Rijadus-salihin – Vrtovi pobožnjaka, vjerovatno nije ni pomislio da će ono postati jedno od najpoznatijih i najrasprostranjenijih djela klasične islamske literature u cijeloj historiji islama. Skoro hiljadu i devet stotina hadisa koje je ovaj vrsni poznavalac Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, sunneta, pažljivo odabrao i podijelio u devetnaest poglavlja i tri stotine sedamdeset dvije tematske cjeline, nepresušni su izvor informacija o islamskom vjerovanju, propisima, ahlaku – normama lijepog ponašanja, kazivanjima o vjerovjesnicima i dobrim ljudima, te ostalim islamskim temama, sa kojeg se skoro sedam i po stoljeća napajaju generacije muslimana iz cijeloga svijeta. Gotovo je nemoguće utvrditi koliko je puta kroz historiju ovo djelo prepisano i koliko je štampanih izdanja doživjelo širom svijeta – svake godine u arapskom zemljama, ali i širom svijeta, objavljuju se nova izdanja, a islamski učenjaci, imami i daije posvećuju mu veliku pažnju i redovno ga čitaju studentima i džematlijama i komentiraju u naučnim kružocima i tako nanovo iz njega crpe zlata vrijedne poruke i pouke, i prenose ih drugima.

Rijadus-salihin je djelo na koje je, kako u daljoj tako i u bliskoj prošlosti, napisano mnogo komentara od kojih je prvi, koliko nam je poznato, komentar Delilul-falihin li turuki Rijadis-salihin, koji je napisao Muhammed Ali b. Muhammed, poznat kao Ibn Allan (u. 1057. h. g.), a jedan od posljednjih jeste Kunuzu Rijadis-salihin, najobimniji i najdetaljniji komentar na kojem je duže vrijeme radila grupa stručnjaka, koji je 1430. h. g./2009. godine izdavačka kuća Daru kunuzi Išbil’ja sa sjedištem u Rijadu štampala u dvadeset dva velika toma i na više od trinaest hiljada i šest stotina stranica.

Rijadus-salihin je preveden na mnoge svjetske jezike, pa je tako i na naš jezik sedamdesetih godina prošlog stoljeća rahmetli Mustafa ef. Čolić preveo kompletno djelo, međutim, ono zvanično nikada nije štampano, već ga je prevodilac kopirao i u skromnom broju primjeraka distribuirao uglavnom imamima i službenicima Islamske zajednice. Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, grupa studenata Islamskog univerziteta u Rijadu prevela je sažetak Rijadus-salihina, koji je štampan u velikom broju primjeraka.

Karakteristike ovog prijevoda

• Po prvi put na naš je jezik prevedeno i štampano kompletno djelo Rijadus-salihin, što, pored prijevoda ajeta, hadisa i dodatnih rivajeta – verzija tih hadisa, uključuje i verifikaciju i ocjene hadisa koju navodi autor, kao i uvodne napomene u kojima se povremeno pojašnjavaju određeni propisi i pravila, te pojašnjenja koja je autor naveo nakon nekih hadisa. Izostavljena su pojašnjenja arapskih termina i sintagmi koji su protumačeni samim prijevodom na naš jezik.

• Naveden je cjelokupan arapski tekst ajeta, hadisa i dodatnih rivajeta kao i verifikacija i ocjena hadisa koju iznosi imam Nevevi. Arapski tekst hadisa u potpunosti je vokaliziran kako bi se učenicima medresa, studentima islamskih nauka i arapskog jezika, ali i svima onima koji su učili ili koji uče arapski jezik, olakšalo pravilno čitanje i razumijevanje Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa.

• Za dove i zikrove koji se navode u djelu, prije prijevoda navedena je i transkripcija arapskog teksta, kako bi se i onima koji ne poznaju arapsko pismo omogućilo da ih nauče.

• Nakon što bi citirao hadis, imam Nevevi je prakticirao navesti zbirku u kojoj je hadis zabilježen, a često bi, ukoliko se ne radi o zbirkama Buharija i Muslima, u kojima su svi hadisi vjerodostojni, spomenuo i kratku ocjenu tog hadisa. Iza svakog primarnog izvora koji je naveo imam Nevevi najčešće smo naveli samo broj hadisa, a kod nekih hadiskih zbirki pored broja hadisa i broj toma i stranice, i to shodno numeraciji koja je korištena u zbirkama hadisa koje su u cijelosti prevedene na naš jezik, a to su dva Sahiha, Buharijev i Muslimov, i dva Sunena, Ebu Davudov i Tirmizijev. Prilikom numeracije i referenciranja hadisa koji se nalaze u hadiskim zbirkama koje još uvijek nisu prevedene na naš jezik, koristili smo ona izdanja i numeracije za koja, zbog svoje proširenosti i prihvaćenosti u islamskom svijetu, pretpostavljamo da će u budućnosti biti korištene za prijevod tih djela na naš jezik.

• Tamo gdje je postojala mogućnost da će se kod čitalaca pojaviti nedoumica u pogledu shvatanja određenih riječi, sintagmi, rečenica ili cijelih hadisa, u fusnotama su navedena kratka pojašnjenja.

Nekoliko napomena o prijevodu

• U različitim izdanjima djela Rijadus-salihin mogu se pronaći različite numeracije hadisa, tako da je u nekim izdanjima broj hadisa manji, a u nekima veći. Razlika je nastala kao posljedica različitog pristupa poimanju nekih dodatnih rivajeta koje je naveo imam Nevevi, a koji se prenose od različitih prenosilaca, pa su neki učenjaci određene rivajete smatrali zasebnim hadisima, a drugi samo drugačijom verzijom jednog te istog hadisa. Za ovaj prijevod korišteno je drugo izdanje izdavačke kuće Muessesetur-risala, koje je objavljeno 1422. h. g./2001. godine, a koje je valorizirao i verificirao istaknuti hadiski stručnjak Šuajb Arnaut (u. 1438. h. g.), Allah mu se smilovao. Prema ovoj numeraciji, u djelu Rijadus-salihin ima 1896 glavnih hadisa i veliki broj dodatnih rivajeta koji nisu zasebno numerirani.

• Predgovor autora i prvih 680 hadisa preveo je dr. Emir Demir, a ostatak knjige, od 681. do 1896. hadisa, prevela je moja malenkost.

• Imam Nevevi uvrstio je u Rijadus-salihin hadise iz šesnaest primarnih hadiskih zbirki, a to su:

1. Buhari, Sahih,

2. Muslim, Sahih,

3. Ebu Davud, Sunen,

4. Tirmizi, Sunen,

5. Ibn Madža, Sunen,

6. Nesai, Sunen,

7. Nesai, Amelul-jevmi vel-lejla,

8. Nesai, Es-Sunenul-kubra,

9. Bejheki, Es-Sunenul-kubra,

10. Hakim, Mustedrek,

11. Malik, Muvetta,

12. Ibn Huzejma, Sahih,

13. Darekutni, Sunen,

14. Tirmizi, Eš-Šemail el-Muhammedijja,

15. Ahmed b. Hanbel, Musned, i

16. Darimi, Sunen.

Autor je u nekoliko navrata citirao rivajete hadisa i naveo pojašnjenja koja su spomenuli sljedeći islamski učenjaci u svojim djelima:

1. Ebu Bekr el-Ismaili, Sahih; ova zbirka hadisa danas ne postoji kao zasebno djelo,

2. Kadi Ijad, Mešarikul-envar ala sihahil-asar,

3. Humejdi, El-Džem’u bejnes-sahihajn,

4. Ebu Bekr el-Berkani, Sahih; ovo djelo još uvijek nije u objavljeno u cijelosti, odnosno iz štampe je izašao samo prvi tom 1420. h. g., a objavila ga je izdavačka kuća Ibn Hazm,

5. Hakim, Ma’rifetu ulumil-hadis; ovo djelo nije klasična hadiska zbirka, nego tretira hadisku terminologiju i hadis kao naučnu disciplinu,

6. Hattabi, Mealimus-sunen,

7. Dževheri, Es-Sihah,

8. Ebu Mehasin Abdulvahid b. Ismail er-Rujani, Bahrul-mezheb fi furui mezhebil-imamiš-Šafii.

• Prilikom prijevoda hadisa korišteni su poznati komentari spomenutih hadiskih zbirki i prijevod je, gdje je to bilo neophodno, usklađen sa značenjem dotičnog hadisa, zbog čega neki arapski izrazi i sintagme nisu prevedeni doslovno, jer bi tada smisao hadisa ostao nedorečen ili nejasan.

• Pojašnjenja u fusnotama utemeljena su na tradicionalnim i savremenim komentarima hadiskih zbirki. Sva korištena djela nabrojana su u popisu literature, na kraju knjige.

• Imam Nevevi kroz same naslove tematskih cjelina ponekad spominje propise koji se nužno ne zaključuju iz ajeta i hadisa koje citira, već se podrazumijevaju na osnovu drugih predaja koje nije spomenuo ili na osnovu kijasa – analogije, tj. zbog sličnosti.

• U nekim slučajevima autor nije citirao hadis doslovce onako kako je zabilježen u primarnim hadiskim zbirkama, već je ponekad, iz nekog razloga, izostavio dio hadisa, riječ, sintagmu ili čitavu rečenicu. Tamo gdje je bilo bitno skrenuti pažnju čitaoca na ovu razliku u hadisu koji je citiran, dodali smo napomenu u fusnoti.

• Kada se u pojašnjenjima navodi da određeno tumačenje zastupa imam Nevevi, najčešće se misli na njegove stavove i mišljenja koja je izrekao u djelu Šerhu Sahihi Muslim, poznatom komentaru Muslimove zbirke hadisa.

• Kada u pogledu tumačenja određenih riječi, sintagmi ili cijelih rečenica u hadisu među učenjacima postoji razilaženje, navedeno je tumačenje koje smo smatrali najprihvatljivijim. Ponekad su, gdje smo smatrali korisnim, u fusnoti spomenuta i druga tumačenja.

• Zbirku iz koje je preuzeo hadis imam Nevevi većinom je navodio na kraju hadisa, ali ponekad je odstupio od te prakse i spomenuo je nakon što bi citirao dodatne verzije hadisa. Radi jednoobraznosti, izvore i ocjene hadisa u prijevodu pisali smo nakon hadisa, a prije citiranja drugih verzija.

• Većina hadisa u knjizi jesu sahih – vjerodostojni i hasen – dobri hadisi. Od ukupnog broja hadisa, prema ocjeni velikog broja hadiskih stručnjaka, u ovoj zbirci ima nešto više od pedeset hadisa koji, u obliku koji navodi imam Nevevi, nisu ispunili uvjete vjerodostojnosti i tretiraju se kao daif – slabi, međutim, isti učenjaci ističu da slabost tih hadisa nije naročito izražena. Kod svakog od tih hadisa napomenuli smo da je hadis daif, a potom naveli jedan ili više izvora u kojima se može detaljnije pročitati o razlozima slabosti hadisa. Kao relevantnu literaturu u kojoj se o razlozima slabosti dotičnog hadisa mogu naći stručna pojašnjenja, najčešće su korištena djela dvojice savremenih hadiskih stručnjaka Šuajba Arnauta i Muhammeda Nasiruddina Albanija. Od ukupno pedeset četiri daif hadisa, za trideset dva ocjena je preuzeta iz valorizacije djela Rijadus-salihin, koju je izvršio Šuajb Arnaut, a koju smo prilikom prijevoda i koristili kao izvornik. Stoga, kada u fusnoti piše: ”Hadis je daif. Vidjeti: Nevevi, Rijadus-salihin...”, ukazuje se na valorizaciju i verifikaciju Rijadus-salihina koju je izvršio Šuajb Arnaut. Što se tiče preostala dvadeset dva daif hadisa, njihova ocjena preuzeta je iz nekog od mnogobrojnih djela Muhammeda Nasiruddina Albanija. Sva korištena djela navedena su u popisu literature na kraju knjige.

• Daif hadisi nalaze se pod sljedećim brojevima: 66, 68, 93, 196, 343, 356, 359, 373, 408, 482, 519, 578, 596, 620, 714, 732, 758, 790, 797, 798, 830, 889, 890, 891, 912, 944, 1000, 1060, 1094, 1096, 1121, 1159, 1236, 1248, 1266, 1335, 1385, 1386, 1394, 1442, 1487, 1490, 1493, 1518, 1539, 1569, 1577, 1626, 1641, 1670, 1677, 1722, 1756, 1873.

• Treba istaknuti da hadiski eksperti nemaju jednoglasno mišljenje u pogledu ocjene određenog broja hadisa koji su u ovoj knjizi svrstani u daif hadise. Neki od njih su određene hadise koji su u ovoj knjizi ocijenjeni kao hasen svrstali u daif hadise, ali su, isto tako, neke od hadisa koji su u ovoj knjizi ocijenjeni kao daif svrstali su u hasen hadise.

• Imam Nevevi je neke hadise navodio na dva ili više mjesta u knjizi, i kad bi ponavljao hadis, obično bi pisao da je on spomenut ranije u sklopu određene teme. Kako bismo čitaocima olakšali snalaženje u knjizi, odlučili smo umjesto naslova teme u ovim i sličnim situacijama precizirati broj hadisa.

• Prilikom navođenja izvora hadisa, prakticirali smo za poznata hadiska djela navesti skraćeni oblik reference i spomenuti samo ime autora. Stoga, ako uz ime autora nije precizirano u kojem je djelu hadis zabilježen, podrazumijevaju se sljedeće zbirke hadisa: Buhari, Sahih, Muslim, Sahih, Ebu Davud, Sunen, Tirmizi, Sunen, Nesai, Sunen, Ibn Madža, Sunen, Hakim, Mustedrek.

• Arapi su i prije pojave islama koristili lunarni kalendar, koji je ostao u upotrebi i u islamu, pa kada se god u tekstu spomene samo mjesec ili godina, misli se na lunarni mjesec odnosno godinu.

• Za prijevod ajeta korišten je Prevod Kur’ana Besima Korkuta, izuzev na nekoliko mjesta, gdje je, zbog konteksta i tumačenja ajeta koja je imam Nevevi odabrao i ajet svrstao u određenu tematsku cjelinu, bilo neophodno odstupiti od Korkutovog prijevoda.

• Kroz fusnote smo nastojali pojasniti nepoznate riječi i stručne termine koji se pojavljuju u nekim hadisima. Ovdje ćemo spomenuti samo nekoliko termina karakterističnih za nauku o hadisu, a koji se često susreću u knjizi: sened – lanac prenosilaca hadisa; ravija – prenosilac hadisa; rivajet – predaja, verzija hadisa; muttefekun alejhi – hadis koji bilježe Buhari i Muslim; sahih – vjerodostojan hadis; hasen – dobar, prihvatljiv hadis; daif – slab hadis koji nije ispunio uvjete ispravnosti; muallek – vrsta hadisa iz čijeg je lanca prenosilaca na početku, namjerno ili nenamjerno, izostavljen jedan ili više prenosilaca, a ponekad i cijeli sened; ova vrsta hadisa obično se smatra slabom jer joj nedostaje osnovni uvjet za ispravnost hadisa, a to je spojenost seneda; izuzetak su muallek predaje u dva Sahiha, Buharijevom i Muslimovom, koje se prihvataju kao vjerodostojne jer su hadiski stručnjaci u drugim zbirkama za sve te predaje pronašli potpuni lanac prenosilaca.

Zahvala

Prije svega zahvala pripada Svevišnjem Allahu, koji nam je iz Svoje neizmjerne dobrote omogućio da ovaj projekat s hajrom počnemo i privedemo kraju, a znajući da, shodno riječima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ”Onaj ko ne zahvaljuje ljudima, ne zahvaljuje ni Allahu”[1], želim se iskreno zahvaliti svima onima koji su na bilo koji način pomogli da ovaj prijevod ugleda svjetlo dana, a prije svega, zahvaljujem se dr. Emiru Demiru, koji je preveo prvih 680 hadisa i dozvolio nam da ih prilagodimo stilu prijevoda ostalih hadisa; dr. Fuadu Sediću, dekanu Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću, koji je recenzirao prijevod i ukazao nam na neke previde i propuste; dr. Zuhdiji Hasanoviću, dekanu Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i rukovodiocu Katedre za hadis, koji je dao preporuku za štampanje ovog djela zajedno sa dr. hfz. Kenanom Musićem, profesorom na Katedri za hadis, koji je vrlo precizno i temeljito uradio finalnu redakturu i recenziju prijevoda; Upravi za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na čelu sa mr. Nusretom Abdibegovićem, koja je dala saglasnost za štampanje i distribuciju knjige; dr. Abdullahu b. Fahdu el-Luhajdanu, dr. Salihu b. Ibrahimu el-Hebdanu i Muhammedu b. Abdulazizu el-Džumejhu na svesrdnoj podršci koju su pružili ovom projektu; dr. Safetu Kuduzoviću, stručnom konsultantu, koji je svojim sugestijama i prijedlozima obogatio ovaj prijevod; Fahrudinu Haseljiću, imamu Zagrebačke džamije, koji je detaljno pregledao kako arapski tekst tako i prijevod; Ummu Ahmed Hamad i Esadu Mahovcu, koji su izvršili vokalizaciju hadisa; Adnanu Magliću, koji je uložio mnogo vremena i truda da svi neophodni administrativni poslovi u vezi sa projektom budu besprijekorno i pravovremeno obavljeni.

Posebnu zahvalnost dugujem Sumeji Đurić i Dervišu Taćiju, koji su u ovaj projekat uložili mnogo truda, vremena i strpljenja, i čije su intervencije, sugestije i stručni savjeti bili od neprocjenjivog značaja u svim fazama pripreme knjige za objavljivanje i utvrđivanja njene konačne forme.

Na kraju, zahvaljujem se svojoj supruzi i djeci koji su prilikom mog rada na ovoj knjizi, s manje ili više razumijevanja, ipak tolerirali moja duga ”odsustva” u njihovom prisustvu.

***

Naša je želja da ova knjiga u budućnosti, uz Allahovu pomoć, prije svega dođe u ruke svakog imama i vjeroučitelja, svakog učenika medrese i studenta, kako islamskih tako i drugih nauka, i da uđe u svaku džamiju i biblioteku u BiH, Sandžaku i dijaspori, ali i svaku muslimansku kuću na našim prostorima i cijeloj regiji. Iskreno se nadamo da će i na našim prostorima biti rado čitana baš kao što je već vijekovima rado čitaju muslimani u cijelom svijetu, i da će njene plemenite poruke pronaći mjesta prvo u srcima čitalaca, koji će ih zatim praktično primijeniti u svom životu.

Svjesni činjenice da je svako ljudsko djelo manjkavo i da postoji vjerovatnoća da su nam se, i pored truda koji smo uložili, u knjizi ipak potkrale greške i propusti, bit će nam drago da nam se na njih ukaže kako bismo ih u narednim izdanjima, za koja se nadamo da će u budućnosti ugledati svjetlo dana, i ispravili.

Molimo Uzvišenog Allaha da primi naš trud i ovo djelo ukabuli kao trajnu sadaku, do Sudnjega dana. Molimo Ga da nam oprosti grijehe i smiluje se nama, našim porodicama i našim roditeljima ”...na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, i kada će samo onaj koji Allahu srca čista dođe spašen biti”. (Eš-Šuara, 88–89)

Naša posljednja dova je: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!

Amir Durmić

Velika Kladuša, 28. 8. 1438. h. g.

24. 5. 2017. god.

[1] Ebu Davud, 4811, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.

Product Code RIJJ34QI81
Condition New
Weight 2.000lb

Customer Reviews

This product hasn't been reviewed yet.

Write a review

Write Review

Verify you are a human

Please enter a valid email address.
This field is required.
Top

eCommerce by CubeCart